 „Prema odredbi čl. 59. st. 1. Ovršnog zakona ("Narodne novine", broj 112/12 i 25/13 - dalje: OZ) osoba koja tvrdi da u pogledu predmeta ovrhe ima takvo pravo koje sprječava ovrhu može podnijeti prigovor protiv ovrhe tražeći da se ovrha na tom predmetu proglasi nedopuštenom. Prema odredbi čl. 60. st. 1. OZ ako se ovrhovoditelj u propisanom roku ne očituje o prigovoru treće osobe iz čl. 59. st. 1. OZ ili ako se jedna stranka usprotivi prigovoru, sud će podnositelja prigovora rješenjem uputiti da protiv stranaka u roku od 15 dana pokrene parnicu radi proglašenja da ovrha na predmetu ovrhe nije dopuštena. Prema odredbi č. 82. st. 1. OZ uz prijedlog za ovrhu na nekretnini ovrhovoditelj je dužan podnijeti izvadak iz zemljišne knjige kao dokaz o tome da je nekretnina upisana kao vlasništvo ovršenika. Prema odredbi čl. 166. st. 1. ZVDSP onoga tko u postupku pred sudom ili drugim nadležnim tijelom dokaže pravni temelj i istinit način svog stjecanja stvari smatrat će se vlasnikom te stvari (predmnijevani vlasnik) prema osobi koja stvar posjeduje bez pravnog temelja ili na slabijem pravnom temelju. Kada je odredbom čl. 82. st. 1. OZ propisano da je ovrhovoditelj uz prijedlog za ovrhu na nekretnini dužan podnijeti izvadak iz zemljišne knjige kao dokaz o tome da je nekretnina upisana kao vlasništvo ovršenika, onda je smisao odredbe čl. 59. st. 1. i čl. 60. st. 1. OZ da treća osoba koja nije upisana u zemljišne knjige kao vlasnik određene nekretnine, može štititi svoje pravo na toj nekretnini zahtjevom za proglašenje ovrhe na toj nekretnini nedopuštenom. To se dakle odnosi i na predmnijevanog vlasnika nekretnine. Stoga za zaključiti je da predmnijevani vlasnik nekretnine može kao treća osoba zahtijevati proglašenje nedopuštenom ovrhe na toj nekretnini“. (U tom smislu, VSRH, Posl. Broj: Rev 4289/2019-2) 
0 Comments
Leave a Reply. |
Archives
September 2021
Categories
All
|
||
RSS Feed
