„Dakle, kazneno djelo koje je optuženo se ne progoni po prijedlogu, pa je stoga pogrešan stav prvostupanjskog suda da bi izjava oštećenice kojom povlači prijavu protiv okrivljenika bila razlog za obustavu kaznenog postupka iz čl. 380. st. 1. toč. 2. u svezi sa čl. 452. toč. 4. ZKP/08. Iako prvostupanjski sud može samo u tijeku rasprave utvrđivati temeljem svih provedenih dokaza koji je zakon blaži za počinitelja, valja napomenuti da je prvostupanjski sud pogrešnog stava da bi kazneno djelo kako je opisano u optužnici temeljem čl. 9. Zakona o izmjenama i dopunama Kaznenog zakona, ("Narodne novine" broj 126/19), a koji je stupio na snagu 1. siječnja 2020., bilo kazneno djelo koje se progoni po prijedlogu. Naime, i po tom Zakonu kazneno djelo prijetnje počinjeno ozbiljnom prijetnjom usmrćenjem bliskoj osobi se ne progoni po prijedlogu, obzirom da se odredba čl. 139. st. 4. izmijenjana tim Zakonom, a kojim je propisano u kojim slučajevima se za kazneno djelo prijetnje progoni po privatnoj tužbi, odnosno prijedlogu, ne odnosi na također istim Zakonom izmijenjenu odredbu čl. 139. st. 3., kojom je propisano kažnjavanje za kaznena djela prijetnje počinjena, između ostalog, i prema bliskoj osobi“. (U tom smislu ŽS Pula, Poslovni broj Kž-272/2020-8) ![]()
0 Comments
Leave a Reply. |
Archives
April 2021
Categories
All
|