Kako sam vam i napisao u odgovorima na vaše upite temu odgode ovrha ću analizirati čim stupi na snagu dopuna zakona pa s toga odgovore koje sam vam tada ponudio svakako nadopunite s ovim što slijedi.
Prije svega moram kazati da je s koronavirusom svijet pogodila ogromna zdravstvena kriza koja će se potom preliti i u ekonomsku pa s toga diljem svijeta zemlje uvode mjere za pomoć svojim građanima. S toga, sve mjere koje su donesene u RH u tom smislu trebaju se gledati kroz taj cilj te ću se svakako u ovoj analizi voditi time.

Bitno je odmah istaknuti da ne zvuči baš logično da se prvo priča o odgađanju rata kredita a zatim ovrha. Naime, ako dobijem puni iznos plaće (odnosno mirovine) onda ću i lakše platiti ratu kredita zar ne?
Nadalje, već je druga polovica travnja a tzv. korona kriza traje sigurno mjesec i pol dana (prvi slučaj u RH je evidentiran krajem veljače).
S toga bez da se i krene u detaljnu zakonsku analizu odmah se može kazati da je mjera zasigurno  zakašnjela jer su se ovrhe provodile za vrijeme trajanja krize pa je već u startu učinak mjere znatno smanjen (mnogima su se primanja smanjila odnosno ostali su bez istih a ovrhe su se i dalje provodile).

Sada možemo krenuti u dublju analizu novih zakonskih promjena…
Kako biste dobro shvatili ovu temu dajem vam jedan kratki – ali nužni – update o načinu provedbe ovrhe.
 
Postoje tri načina putem kojih se može provesti ovrha:
1. Ovrha na novčanim sredstvima – FINA – Zakon o provedbi ovrhe na novčanim sredstvima
2. Ovrha na mirovinama – MIROVINSKO (od sada pa nadalje HZMO) – Ovršni zakon
3. Ovrha kod treće osobe ili kako se kaže ovrha kod poslodavca – POSLODAVAC – Ovršni zakon
 
Idemo jedan primjer…
Ja imam rješenje o ovrsi u svoju korist, kako ga mogu naplatiti?
1. Tražiti naplatu preko FINE
2. Tražiti naplatu preko HZMO-a
3. Tražiti naplatu preko POSLODAVCA odnosno kod koga osoba prima plaću.

Znači za provedbu ovrhe postoji tzv. trokut FINA – HZMO – POSLODAVAC.
Zakon o provedbi ovrhe na novčanim sredstvima odnosi se isključivo na ovrhe koje se provode putem FINE dok se na ovrhe putem HZMO-a te poslodavca odnosi ovršni zakon.
Kao što je vidljivo Ovršni zakon i Zakon o provedbi ovrhe na novčanim sredstvima nisu isti zakoni. To je jako bitno da imate na umu…
 
                            Ovršni zakon  ≠ Zakon o provedbi na novčanim sredstvima

Ok, sada idemo na dopunu zakona…
Zakon o dopuni Zakona o provedbi ovrhe na novčanim sredstvima.
Kako je vidljivo već iz samog naslova jasno se vidi da se dopuna odnosi isključivo na zakon o provedbi na novčanim sredstvima.
Iznad smo vrlo jasno kazali da taj zakon nije isti kao i Ovršni zakon. Potvrdu toga imamo i u samome zakonu…
 
Člankom br. 2 Zakona o provedbi ovrhe na novčanim sredstvima jasno je izraženo na koja tijela se zakon odnosi:
                                   Tijela koja provode ovrhu na novčanim sredstvima
                                                                       Članak 2.
“Ovrhu na novčanim sredstvima na temelju ovoga Zakona provode Financijska agencija (u daljnjem tekstu: Agencija), Hrvatska narodna banka i banke”.

Kako je jasno napisano u iznad navedena tijela ne spadaju niti HZMO a niti poslodavac.
S toga je neosporno da se izmjene zakona odnose isključivo na provedbu ovrhe na novčanim sredstvima odnosno na našu opciju br. 1.

Iz toga proizlazi da odgoda ovrha zasigurno ne obuhvaća ovrhe koje se provode putem HZMO-a odnosno poslodavca.
 
Ako se ne donese izmjena Ovršnog zakona (koji se odnosi na HZMO i poslodavce, tj. naše opcije br. 2 i 3) ili neka uredba/uputa kojom se poziva HZMO odnosno poslodavci da primijene ratio legis (odnosno zakonski osnov ili duh/cilj zakona) novog zakona te  sukladno tome obustave provedbu ovrha - one će svakako biti nastavljene.
 
Da prevedemo na svima razumljiv jezik…po novim dopunama zakona odgađaju se samo ovrhe koje se provode putem FINE dok ovrhe putem HZMO-a i poslodavaca idu dalje (tj. kada  poslodavac i HZMO direktno uzimaju od vaše plaće/mirovine). Ako se ne promijeni Ovršni zakon ili netko od vladajućih ne kaže: HZMO i poslodavci držite se i vi dopune zakona te odgodite ovrhe – one će se provoditi i dalje.
 
Ok, mislim da je sada svima jasan ovaj prvi dio…
Kako možete vidjeti ovdje se radi o očitoj rupi u zakonu ali se ne mogu oteti dojmu da radi o nenamjernoj pogrešci odnosno ne stručnom odlučivanju gdje je stručnost prijeko potrebna.
Naime predlagatelj zakona nažalost ne poznaje tzv. trokut FINA – HZMO – POSLODAVAC te se je fokusirao na najzastupljeniju opciju (naime većina ovrha ide preko FINE).

To me moram priznati jako iznenadilo jer osobno smatram da bi predlagatelj zakona trebao “imati u malom prstu” načine na koje se provodi ovrha što iz navedenog svakako ne daje takav dojam.
Nisam sklon mišljenju da se radi o namjernoj pogrešci jer smatram da u tom slučaju dopune zakona ne bi niti bilo odnosno ona bi bila znatno drugačija (dopustile bi se ovrhe preko FINE gdje ih je većina).
S toga ako me pitate razlog tog propusta jednostavno smatram da se radi o nedostatku stručnosti na mjestu gdje je ona neophodna (npr. zamislite da vam projekt vaše kuće izradi osoba koja nije arhitekt, siguran sam da vaša kuća ne bi baš dobro ispala).
 
Nadalje, ovakva dopuna zakona je također protuustavna (svi su jednaki pred zakonom – članci br. 3 i 26 Ustava RH) jer su neki diskriminirani samo zbog činjenice da se u njihovom slučaju prisilna naplata provodi na jedan drugi način.
 
Ovrhe koje se provode putem FINE – odgoda.
Ovrhe koje se provode putem HZMO-a/poslodavaca – nema odgode.
Diskriminacija na temelju načina putem kojeg se provodi prisilna naplata.

Na temelju navedenog smatram da je nužno ispraviti iznad navedenu rupu u zakonu kako bi se ispoštovala jednakost pred zakonom – što smatram jednim od temelja civiliziranih pravnih sustava. S toga, bez obzira iz kojih je razloga učinjen navedeni propust on se mora odmah ispraviti jer svaka osoba koja ima i minimalno pravno znanje može zaključiti da se radi o ogromnom pravnom propustu iz kojeg je proizašao jedan novi oblik diskriminacije: diskriminacija na temelju načina putem kojeg se provodi prisilna naplata.

Kako analiziram ovaj zakonu kroz cilj pomoći građanima smatram da je i u interesu zakonodavca da ovu pogrešku ispravi (nije sramota priznati da se nešto pogriješilo).
Iz ovog prvog djela analize, gdje smo ustanovili na koga se odnose nove dopune zakona, možemo zaključiti da se dopune odnose isključivo na ovrhe koje se provode putem FINE što dovodi do toga da ovrhe koje se provode putem HZMO-a te poslodavaca idu dalje (ako se ne dogodi iznad navedeno).
 
Sada ću se pozabaviti drugim odredbama nove dopune zakona analizirajući stavak po stavak članka br. 25.a novog zakona. Smatram da je taj članak ključ cijele dopune zakona pa ću mu s toga posvetiti malo više vremena.
Prvi stavak ću preskočiti jer se odnosi na definiciju posebne okolnosti pa s toga tu ne treba trošiti previše vremena...

Čl. 25.a st. 2
Ovim stavkom vrlo je jasno propisano da se dopuna zakona odnosi isključivo na fizičke osobe dok za one koje tu nisu ovršni postupci putem FINE idu dalje.
 
Čl. 25.a st. 3
U stavku br. 3 propisano je koje ovrhe idu dalje odnosno na koje nema zastoja. To je svakako pohvalno jer se odnosi na ovrhe koje su provedene radi ne isplaćene plače, radi plaćanja alimentacije…
Iz toga možemo isto tako iščitati da ovršni postupak ne predstavlja uvijek nešto loše već postoji jedan cijeli niz situacija gdje je ovrha nužno sredstvo kako bi se osigurala npr. isplata plače ili alimentacije.
Problem nastaje kada se ovrhe odnosno ovršni postupak koristi u devijantne svrhe pa se onda provodi protuzakonita naplata dugovanja. Zato je jako bitno razlikovati u koju svrhu je provedena ovrha, a kako sam u mojim prethodim objavama detaljno opisao postoje situacije gdje se zakonsko sredstvo – ovršni postupak - koristi za devijantnu svrhu odnosno ne zakonitu naplatu dugova.

Čl. 25.a st. 4
Stavak br. 4 vrlo jasno propisuje da će FINA poslati u roku od radnih 10 dana od stupanja na snagu ovog zakona nalog bankama za deblokadu računa. Iz toga proizlazi da će osobe čiji je račun bio u blokadi, u roku od 10 radnih dana od stupanja na snagu novog zakona, biti odblokirane, pa će sukladno tome moći raspolagati svojim sredstvima na računu.
 
Čl. 25.a st. 5
Ovaj članak je po meni vrlo zanimljiv te svakako zahtjeva malo više pažnje jer se tvrdnja “ovrhe staju” mora malo bolje upoznati.
U navedenom stavku jasno je napisano da će FINA i dalje zaprimati zahtjeve za naplatu te će ih evidentirati u očevidnik. To konkretno znači da ako netko ako želi pokrenuti ovršni postupak on to može učiniti ali će naplata biti odgođena na tri mjeseca.
 
Idemo s jednim primjerom…
Ako imam rješenje o ovrsi u svoju korist mogu otići na FINU i zatražiti prisilnu naplatu ali tri mjeseca naplata se neće izvršiti.
Iz toga proizlazi da staje naplata dok će se ovrhe i dalje izvršavati odnosno evidentirati u FINI.
 
Zašto je to bitno?
Bitno je prvenstveno iz razloga jer će mnogi nakon proteka roka od tri mjeseca istog trenutka biti blokirani pa se neće moći financijski oporaviti ("doći do zraka").
Naime u RH živi 1.200.000 građana na rubu siromaštva pa nije realno vjerovati da će oni nakon tri mjeseca izaći u boljem financijskom stanju jer su mnogi ostali bez posla dok drugi “žive” na minimalnoj plaći.
S toga je potrebno da nakon proteka roka od tri mjeseca (naime na taj rok se obustavljaju ovrhe) omogući poneki mjesec kako bi građani “udahnuli malo zraka”.

To se može napraviti npr. tako da se odmah aktivira rok odgode na još tri mjeseca sukladno zakonu (zakon je opcija 3 plus eventualno još 3 mjeseca odgode).
U protivnom smatram da će nakon proteka roka od tri mjeseca znatno porasti broj blokiranih osoba  jer svakako nije realno očekivati da će građani tijekom trajanja pandemije ishoditi veću zaradu te s time pojačati svoju platežnu moć (nažalost zaradit će znatno manje).

Čl. 25.a st. 6
Navedenim člankom propisano je da ako za vrijeme posebnih okolnosti nastupi uvjet za prijenos sredstava koja su zaplijenjena prije nastupa posebnih okolnosti, Agencija će izdati naloge bankama radi prijenosa zaplijenjenih sredstava ovrhovoditelju.
Kao što je jasno vidljivo ovaj članak se odnosi na sredstva koja su bila “zamrznuta” (odnosno zaplijenjena) prije nastupanja posebnih okolnosti ali je stupio uvjet za prijenos (npr. protek zakonskog roka) pa će s toga ona biti prenesena ovrhovoditelju. Mislim da je ovdje sve jasno te ovaj članak ne zahtijeva daljnju analizu.

Čl. 25.a st. 7
Stavak br. 7 propisuje da ne teku rokovi propisani ovim Zakonom ili posebnim zakonom vezani za trajanje blokade računa odnosno postojanje neizvršenih osnova za plaćanje, osim roka za prijenos zaplijenjenih sredstava koji se računa od primitka osnove za plaćanje u Agenciju.
Ovim stavkom propisan je zastoj rokova osim roka za prijenos zaplijenjenih sredstava koji se računa od primitka osnove za plaćanje u Agenciju.
 
Jako bitan je ovaj zadnji dio rečenice a kako biste shvatili njegovu funkciju imajte u glavi čl. 25.a stavak br. 5 te čl. 209 st. br. 7 Ovršnog zakona koji glasi ovako:
 
“Ako Agencija u roku od 60 dana od dana kad joj je dostavljena isprava iz stavka 1. ovoga članka ne primi rješenje suda o odgodi izdavanja naloga bankama za provedbu prijenosa zaplijenjenih sredstava ili rješenje suda kojim se pljenidba i prijenos proglašava nedopuštenim na temelju ovršne isprave na temelju koje je ona zatražena, izdat će nalog bankama da obave prijenos sredstava s računa ovršenika na račun ovrhovoditelja”.
 
Ok, o čemu sad ovaj priča?
Idemo s jednim primjerom…
 
18. 4. 2020. Marko dolazi u FINU i traži prisilnu naplatu na teret Ivana temeljem rješenja o ovrsi.
Kako je novi zakon stupio na snagu FINA “samo” evidentira zahtjev te Ivanov račun nije blokiran.
 
18. 6. 2020. Protekao je rok od 60 dana ali Ivan još uvijek nije blokiran zbog nove dopune zakona.
Naime kada netko zatraži izravnu naplatu putem FINE imate rok od 60 dana. Ako npr. na vrijeme i osnovano uputite žalbu i sud donese odluku u vašu korist vi nećete biti blokirani. U protivnom FINA nakon 60 dana izdaje nalog za prijenos sredstava na račun ovrhovoditelja odnosno vi ste blokirani te jedan dio vaših primanja ide ovrhovoditelju.
 
18. 7. 2020. Prošle su posebne okolnosti i dopuna zakona prestaje važiti – Ivan ide automatski u blokadu jer je rok od 60 dana već protekao.
 
               Čl. 25.a stavak br. 5 + Čl. 25.a stavak br. 7 = automatska blokada nakon 3 mjeseca                                                  odnosno nakon što prestanu posebne okolnosti
 
Ako ste me pažljivo pratili (a nadam se da jeste) shvatili ste zašto je nužno nakon proteka posebnih okolnosti dati određeni period (kroz još 3 mjeseca ili po meni minimalno do kraja 2020. godine) da ljudi “dođu do zraka” jer u protivnom će znatno narasti broj onih koji su automatski blokirani po iznad navedenom principu – a neće imati od kud vratiti dugovanja (jer će nastupiti recesija i primanja će biti znatno smanjena).
 
S ovim zadnjim djelom odrađen je najbitniji dio analize…
Od ostalih odredbi zakona samo je bitno spomenuti da dopuna zakona stupa na snagu prvoga dana od dana objave u Narodnim novinama odnosno 18. 4. 2020. godine dok posebne okolnosti traju tri mjeseca s eventualnim produženjem roka za još tri mjeseca (kako sam iznad već naveo odgoda vrijedi po principu tri plus eventualno još tri).
 
Polako sam došao do kraja ove analize te ću sada istaknuti neke najbitnije točke kako bi zaista svi shvatili opseg nove dopune zakona:
 
- Odgađaju se samo ovrhe koje se provode fizičkim osobama preko FINE
- Ovrhe preko FINE se nastavljaju za alimentaciju, neisplaćene plaće, itd... (pogledati st. 3 članka 25a. za detaljnu listu)
- Bez promjene Ovršnog zakona odnosno upute zakonodavca da se ovrhe preko poslodavaca i HZMO-a obustave one idu dalje
-  Posebne okolnosti odnosno odgoda ovrha traje tri mjeseca s eventualnim produženjem za još tri (3+3)
- Dok traju posebne okolnosti odnosno odgoda ovrha kamate se ne obračunavaju
- Računi u banci bit će odblokirani u roku od 10 radnih dana
- Nova dopuna zakona stupa na snagu 18. 4. 2020. godine
 
Na kraju ističem da ukoliko se ne riješi problem blokada preko HZMO-a i poslodavaca te “budućih automatskih blokada” ova dopuna zakona bit će kao da se veliki požar pokuša ugasiti s kantom vode…
 
M/V

Prije svega moram vam se zahvaliti jer sam nakon mog prvog posta dobio (ne) očekivano puno vaših upita i zbog toga mi je zaista drago.

Mislio sam pisati o jednoj drugoj temi ali dobio sam jako puno upita vezanih uz istu temu… Uglavnom ste mi pisali tražeći moj savjet kako se zaštiti od svakodnevnih poziva i poruka upućenih od strane operatera Agencija (EOS Matrix, Svea Ekonomi, B2 Kapital itd.).

Svima sam odgovorio najbolje što sam znao te kako sam vam i obećao sada ću analizirati taj doista veliki problem.

Prije svega moram kazati da neću ulaziti u pitanje da li su iznad navedene Agencije zakonito stekle pravo na vaše osobne podatke.
Zakonito u ovom slučaju znači u skladu s Uredbom Europskog parlamenta i Vijeća od 27. travnja 2016 godine (Uredba EU 2016/679) te Zakonom o provedbi opće uredbe o zaštiti podataka (NN 42/2018).
Taj problem (za) sada neću dirati kako bih se što kvalitetnije posvetio današnjoj temi.

Krenut ću citirajući članak 6 ovršnog zakona:

                              Zaštita dostojanstva ovršenika, odnosno protivnika osiguranja
                                                                        Članak 6.
“Pri provedbi ovrhe i osiguranja pazit će se na dostojanstvo ovršenika, odnosno protivnika osiguranja te na to da ovrha, odnosno osiguranje za njega budu što manje nepovoljni”.
​
Vama prepuštam da procijenite da li se taj članak primjenjuje ili je samo mrtvo slovo na papiru.

Pitanje: dužan sam, da li me mogu zvati svaki dan po više puta na dan i pitati me kada ću platiti?
Odgovor: NE!
Da bi shvatili jedan jednostavan princip morate shvatiti ovo. Svatko je slobodan ponašati se kako on to želi, ali njegovo ponašanje ima određene posljedice.

Npr. ako niste zaposleni nećete imati prihode.
Ponašanje: ništa ne raditi
Posljedica: nema prihoda

Mislim da je princip dosta jednostavan: određeno ponašanje ima određene posljedice.

Tako je i s dugovanjima...Ako ne platite npr. račun može vam se oduzeti jedan dio primanja (ili nekretninu/pokretninu).
Hajdemo sada ovako: dužni ste mi 2.000 kn, da li mogu doći u Vašu kuću s pištoljem i uzeti vam televiziju?
NE, jer postoji zakonski put naplate potraživanja te ću ja za moje ponašanje biti kažnjen sukladno kaznenom zakonu.
Mislim da je ovo bilo jednostavno. Idemo sada ovako:

Agencija otkupi od teleoperatera vaš dug koji iznosi 3.000 kn .
Da li vas Agencija može zvati svaki dan, slati poruke te inzistirati da vi platite?
​
NE, ako vi odbijete jer takvo ponašanje nije sukladno zakonu te za to mora biti posljedica.
Ponašanje: pozivi i poruke svaki dan
Posljedica: članak 140 kaznenog zakona

                                                                   Nametljivo ponašanje
                                                                          Članak 140.
“Tko ustrajno i kroz dulje vrijeme prati ili uhodi drugu osobu ili s njom nastoji uspostaviti ili
uspostavlja neželjeni kontakt ili je na drugi način zastrašuje i time kod nje izazove tjeskobu ili strah za njezinu sigurnost ili sigurnost njoj bliskih osoba, kaznit će se kaznom zatvora do jedne godine”.

Idemo sada malo analizirati koje su komponente kaznenog djela nametljivog ponašanja iz članka 140 kaznenog zakona.

1. Ustrajno ili kroz dulje vrijeme nastoji s osobom uspostaviti neželjeni kontakt
Ako vas netko nazove i kaže Vam mi smo otkupili vaša dugovanja kako želite otplatiti vaše dugovanje? Vi jasno odgovorite da ne želite da vas više ta osoba zove ili kontaktira.
To znači da je svaki sljedeći poziv te osobe uspostavljanje neželjenog kontakta s vama.
Ako se nakon toga pozivi (ili poruke) nastave ustrajno ili kroz dulje vrijeme (npr. svaki dan ili par puta tjedno i tako mjesecima) imamo prvi element kaznenog djela.

2.  Tjeskoba
Kada je u pitanju riječ tjeskoba, značenje se povezuje s unutarnjim nemirom, pretjeranom zabrinutosti, napetosti i sličnim simptomima koji se javljaju u tjeskobnom stanju.

Ako se kod vas pojave neki simptomi kao posljedica prvog elementa (odnosno neželjenih dugotrajnih poruka i poziva) onda imamo i drugi element kaznenog djela te vi imate pravo obratiti se policiji kako bi zaštitili sebe, svoju obitelj ali i svoje dostojanstvo.

Većina razmišlja ovako: dužan sam pa me zato mogu zvati i slati poruke svaki dan...

Ako tako razmišljate sjetite se primjera od maloprije: ako ste mi dužni 2.000 kn da li mogu doći u vašu kuću s pištoljem uzeti vam televiziju? NE!

Isti princip je i ovdje. Biti dužan ne znači da nemate pravo na primjenu zakona te na vaše dostojanstvo.
Ako vi odbijete platiti bit će posljedica što ne znači da vas netko može zvati i slati poruke po cijele dane kršeći vaša prava.

Ponašanje: ne plaćanje duga
Posljedica: naplata potraživanja sukladno zakonu

                                               Biti dužan ≠ biti bez dostojanstva

Nemojte misliti da vas ja  potičem da ne platite (ili platite) svoje dugovanje već samo ukazujem da iako ste možda dužni imate pravo na primjenu zakona u vašu korist. Posljedica toga je da druga strana ne može raditi što hoće a pogotovo ako znamo da se radi o Agencijama koje su pod najmanje sumnjivim okolnostima "otkupili" vaša "dugovanja". 

U ovom zadnjem djelu analize posvetit ću se sljedećem pitanju...

Ako Agencija može naplatiti dugovanje ovršnim postupkom odnosno putem FINE zašto me zovu i šalju poruke svaki dan?

Sada me vrlo pozorno pratite jer ovo može biti vrlo bitno za vas. Krećemo odmah s jednim primjerom.

Marko je 2013. godine potpisao s jednim teleoperaterom ugovor i ostalo je dugovanje od 2.000 kn.
Agencija 2020. godine otkupljuje dugovanje od 2.000 po standardnoj cijeni od 3% (60 kn) te vas zove: dobar dan otkupili smo vaše dugovanje od teleoperatera možete li svaki mjesec platiti 200 kn i tako dok ne otplatite sve.
Marku nije puno izdvojiti 200 kn mjesečno te pristaje i počne plaćati...

Nažalost Marko nije znao da je na njegovu tražbinu nastupila zastara te je on prekinuo zastarni rok i sada je ponovno dužan...

Ok, možda vam nije jasno pa idemo redom:
- opći zastarni rok je 5 godina sukladno članku 225 Zakona o obaveznim odnosima (u nekim slučajevima može biti veći a u nekim manji ali da bude jednostavno u našem slučaju je 5 godina)
- na tražbinu je zastupila zastara 2018. godine
- postoje članci 240 i 244 Zakona o obaveznim odnosima koje morate znati napamet!
 
                                                                    Priznanje duga
                                                                        Članak 240.
“Zastara se prekida kad dužnik prizna dug.
Dug se može priznati ne samo izjavom vjerovniku nego i na posredan način, kao što su davanje otplate, plaćanje kamata, davanje osiguranja”.

                                                                 Pozivanje dužnika
                                                                      Članak 244.
“Za prekid zastare nije dovoljno da vjerovnik pozove dužnika pisano ili usmeno da obvezu ispuni”
 
Što dobijemo kada spojimo ova dva članka... 240+244 ZOO-a = novo staro dugovanje za vas.
 
Pravila o prekidu zastare vjerovnikovom radnjom pokazuju da zastaru može prekinuti samo tužbeni zahtjev ili druga vjerovnikova radnja poduzeta pred sudom ili nadležnim tijelom radi utvrđivanja, osiguranja ili ostvarenja tražbina (čl. 241. ZOO-a). Vjerovnikov pisani ili usmeni poziv na ispunjenje neće dovesti do prekida zastare (čl. 244. ZOO-a). Drugim riječima, zastara prisiljava vjerovnika da pravodobno postupi protiv dužnika pred nadležnim tijelom. Poduzimanje radnje pred nadležnim tijelom za vjerovnika je, međutim, uvijek povezano s poteškoćama. Čak i kada vjerovnik nedvojbeno ima materijalnopravni zahtjev, uvijek postoji rizik da u parnici tužbeni zahtjev neće biti usvojen pa s toga čl. 240. ZOO-a znatno olakšava vjerovniku jer okolnost plaćanja dijela duga ili kamate dovodi do prekida zastare za čitav dug.

Da prevedemo na normalan, svima razumljiv jezik...

Agencija otkupi dugovanje za koje zna da je nastupila zastara te znaju da ne mogu prekinuti zastaru putem usmenog ili pismenog pozivanja - pozivi ili poruke ne prekidaju zastaru (čl. 244 ZOO). Isto tako znaju da ne mogu naplatiti potraživanje putem suda ili  FINE jer znaju da ćete uložiti prigovor zastare.
Što im preostaje? Da vas svakodnevno zovu (šalju poruke) i time navuku da priznate dugovanje te prekinete zastaru koja je već nastupila u vašu korist. Kako i sam članak kaže (čl. 244 ZOO-a) to priznaje može biti i davanje otplate (plaćanje jednog djela dugovanja odnosno jedne rate).

Operateri navedenih Agencija sve ovo dobro znaju ali se predstavljaju kao da vam žele pomoći...Zapitajte se samo kako vam netko želi pomoći ako se njegov posao temelji na naplati, odnosno da uzme vama...

Npr. zamislite da zovu gospođu od 70-75 godina vezano uz dugovanje staro 7-8 godina na koje je odavno nastupila zastara i netko joj kaže možemo se dogovoriti, tu smo da pomognemo samo trebate platiti...mislite da ona poznaje članke 240 i 244 ZOO-a?

Nadam se da sam uspio biti dovoljno jasan...kada vas nazovu sljedeći put iz neke Agencije sjetite se ovog članka i uvjeren sam 100% da ćete znati donijeti dobru, ispravnu odluku za vas.
 
M/V